Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

CRNA MATALURGIJA


  • BOMEX EXPORT IMPORT Beograd je u periodu od 01.01. – 30.09.2010.god. realizovao 61.000 tona betonskog čelika i armature proizvođača ARCELOR MITTAL Zenica na tržištu Srbije, što je povećanje od 10 % u odnosu na isti period 2009.godine.

  • Očekuje se ispunjenje godišnjeg ugovora sa ARCELOR MITTAL Zenica i plasman više od 80.000 tona proizvoda ARCELOR MITTAL-a putem distributivne mreže poslovnog sistema BOMEX-a.

  • BOMEX EXPORT IMPORT Beograd je prisutan , kao dobavljač, na svim značajnijim infrastrukturnim projektima koji se izvode na teritoriji Srbije.
    Naši kupci, pored najznačajnijih distributera, su i građevinske firme iz oblasti niskogradnje, koje su izvođači ili podizvođači na projektima:

    • Most na Adi
    • Most na Beški
    • Prilazne saobraćajnice Careva ćurija Beograd
    • Koridor 10 – Dimitrovgrad
    • TE Kostolac
    • Kao i niz regionalnih i lokalnih projekata u Srbiji

  • BOMEX EXPORT IMPORT Beograd nastavlja kontinuitet tržišnog učešća, koji se ogleda u kvalitetu pruženih usluga i proizvoda svojim kupcima i to:

    • Preciznost i rokovi isporuke
    • Asortiman i kvalitet proizvoda
    • Fleksibilnost i brzina ispunjenja zahteva za hitne i specifične potrebe
    • Finansijski inženjering

 

 

BRODOGRADNJA

  • Potpisan je ugovor sa firmom MOELLENDORF u cilju akvizicije i pronalaženja strateškog partnera za delatnost proizvodnje brodova. Ideja je da se nastavi dalji razvoj u oblasti izgradnje brodova u našem brodogradilištu i uz mogućnost proširenja asortimana.
  • Sa francuskom partnerima je trenutno ugovorena izgradnja dva tankera, po sistemu „ključ u ruke“ . Vrednost ovih ugovora je više od 8 miliona Eura.
  • Date su ponude za izgradnu brodova, tankera, i drugih rečno – morskih brodova za Kazahstan.
  • Data je ponuda za izgradnju 6 kran – barži (hafenkran) za Egipat

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić u poseti brodogradilištu BOMEX

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić, posetio je brodogradilište BOMEX, gde se u razgovoru sa direktorom ovog preduzeća Milenkom Lepovićem, upoznao sa poslovanjem BOMEX-a, ali i nekim planovima za budući rad.

 

Glavni mašinski projekat mehanizacije navoza za brod mase 1800t u brodogradilištu "BOMEX 4M" osvojio Godišnju nagradu Inženjerske komore Srbije

Povodom šest godina postojanja, proslavljen je Dan Inženjerske komore Srbije 14. juna 2009. godine u Pozorištu na Terazijama u Beogradu. Svečanosti je prisustvovalo oko 400 gostiju iz cele Srbije. Među brojnim zvanicama, prisutni su bili i Aleksandra Damnjanović - Petrović, pomoćnik Ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje, Dušanka Sremački, pokrajinski sekretar za arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo, Yang Chunmin, Prvi sekretar Ambasade Narodne Republike Kine u Republici Srbiji, Črtomir Remec i Željko Vukelić, predstavnici Inženirske zbornice Slovenije, Ginka Dimova, Stamat Kamilarov i Georgi Kordov, predstavnici Komore inženjera za investiciono projektovanje (KIIP) Regionalne Kolegije Sofija - grad, Mirjana Bučam i Slavica Vidaković, predstavnici Inženjerske komore Crne Gore, direktori firmi i preduzeća i ostali uvaženi gosti.

Prisutne je pozdravio predsednik Inženjerske komore Srbije, prof. dr Dragoslav Šumarac, osvrnuvši se na dosadašnji rad i ciljeve Komore u narednom periodu. Aleksandra Damnjanović - Petrović, pomoćnik Ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje, Dušanka Sremački, pokrajinski sekretar za arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo i Yang Chunmin, Prvi sekretar Ambasade Narodne Republike Kine u Republici Srbiji, obrativši se prisutnima, istakli su značaj saradnje sa Inženjerskom komorom Srbije.

Prisutne su pozdravili i predsednik Inženirske zbornice Slovenije, gospodin Črtomir Remec i sekretar Komore inženjera za investiciono projektovanje KIIP Regionalne Kolegije Sofija - grad, Georgi Kordov, osvrnuvši se na dosadašnje uspešne odnose komora u regionu. U povodu 130 - te godišnjice rođenja velikog srpskog naučnika Milutina Milankovića, njegov graditeljski opus predstavio je prof. dr Dragoslav Šumarac, predsednik Inženjerske komore Srbije.

Po treći put, dodeljene su nagrade Inženjerske komore Srbije u tri kategorije. Nagrada za životno delo, dodeljena je akademiku Branislavu Mitroviću, dipl.inž.arh. Tri nagrade za izuzetno dostignuće u struci iz delatnosti članova Komore, uručene su:

- prof. dr Vojislavu Milovanoviću, dipl.građ.inž., za izuzetno dostignuće u organizaciji, upravljanju, inženjerskoj koordinaciji i stručnom inženjerskom radu u svojstvu protoneimara zavetnog projekta Srpske pravoslavne crkve i naroda - Hramu Svetog Save na Vračaru, u Beogradu.

- autorskom timu - prof. dr Zoranu Petkoviću, dipl.maš.inž. i prof. dr Srđanu Bošnjaku, dipl.inž.maš. za Glavni mašinski projekat mehanizacije navoza za brod mase 1800t u brodogradilištu "BOMEX 4M" Stajićevo.

- Draganu Stašiću, dipl.inž.el. - autoru knjige "Normativ za elektro radove u građevinarstvu".

Tri nagrade za ostvarivanje izuzetnih rezultata na početku stručne karijere, uručene su:

- Predragu M. Petronijeviću, dipl.građ.inž. najboljem studentu konstruktivnog smera na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Nišu. Uradio je veliki broj statičkih projekata za objekte koji su realizovani ili su u toku. Trenutno je na doktorskim studijama u Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Nišu. Izabran je za zvanje saradnika na katedri za tehničku mehaniku i teoriju konstrukcija.

- Ivanu Zlatanoviću, dipl.inž.maš. Na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, zaposlen je od 2003. godine kao saradnik u nastavi, a 2008. godine je izabran u zvanje asistenta u užoj naučnoj oblasti Mehanika i Termodinamika. Autor je i koautor 14 naučnih i stručnih radova. Učestvovao je u realizaciji dva domaća naučno-istraživačka projekta, jednog domaćeg projekta Nacionalnog programa energetske efikasnosti Ministarstva za nauku tehnologije i razvoj Republike Srbije i jednog međunarodnog naučno-istraživačkog projekta tehnološkog razvoja.

- autorskom timu - Mariji Savković, dipl.inž.arh. i Mariji Milovanović, dipl.inž.arh. za Idejno arhitektonsko rešenje zgrade Oblasnog centra kontrole letenja na Aerodromu "Nikola Tesla" - Surčin.

Nagrade su uručili Dragoslav Šumarac, predsednik Inženjerske komore Srbije, Milisav Damnjanović, predsednik Skupštine Inženjerske komore Srbije i Dragomir Acović, predsednik Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za dodelu nagrada. Nakon dodele godišnjih nagrada Komore, uvaženi gosti su uživali u mjuziklu "Brijantin", u režiji Mihajla Vukobratovića.

Vest preuzeta sa sajta Inženjerske komore Srbije.

 

Royal Apartments

Čast nam je da Vam predstavimo stambeni objekat ROYAL APARTMENTS u rezidencijalnom, elitnom delu Beograda, na Dedinju, u ulici Milana Tepica 12. Ovaj stambeni kompleks predstavlja zaokruženu celinu koja savremenom čoveku pruža sve ono što mu je neophodno, kako bi se u svakom kutku svog životnog prostora osećao sjajno

Objekat je koncipiran tako da svim svojim karakteristikama i kvalitetima može da odgovori na najviše zahteve savremenog života. U današnjoj eri visokog tempa življenja ROYAL APARTMENTS svojim kapacitetima oplemenjuje Vaš život i štedi Vaše vreme.

http://www.bomexrealestate.com

 

Krajem 2007. Bomex je kupio manju, privatnu građevinsku firmu - Krovogradnja i cela prošla godina bila je posvećena restruktuiranju, odnosno racionalizaciji poslovanja i razvoju i unapređenju ljudskih, pre svega inženjerskih resursa. Posle godinu dana reorganizacije ta firma je osposobljena za najsloženije inženjering poslove, od ideje do realizacije građevinskih objekata. Prošle godine Bomex je izgradio stambenu zgradu u Čuburskoj ulici površine 2.500 kvadrata. Krovogradnja sada gradi tri objekta: stambeno poslovnu zgradu u ulici Gavrila Principa površine od ukupno 3.800 kvadrata, poslovnu zgradu Grand kafe u Tošinom bunaru i stambenu zgradu u ulici Milana Tepića površine 6.800 kvadrata. U toj zgradi će biti najekskluzivniji stanovi u Beogradu, sa oko 200 kvadrata po stanu u proseku, bazenom, wellness centrom i sopstvenim obezbeđenjem.

„Svi u Beogradu govore o padu cena stanova, ali ja mislim da će to biti teško uz ovakve troškove koje nemeće država. Na primer: cena koštanja kvadrata stana u ulici Gavrila Principa iznosi 2.000 evra, što znači da ne možete da ga prodate ispod 2.200-2.300 evra po kvadratu. Cena koštanja stana u ulici Milana Tepića je 2.500 evra za kvadrat, a cena gradnje 800-900 evra, ostalo su razne državne dažbine i uređenje gradskog gradjevinskog zemljišta. Ako na tu cenu koštanja od 2.500 evra dodate posebne troškove za posebne sadržaje, takav stan će u prodaju koštati preko 3.500 evra po kvadratu. Na sve ove troškove dodajte i cenu kapitala, pa ćete videti koliko račun na kraju iznosi. Zato mislim da, dugoročno gledano, cene stanova u Beogradu neće padati. Tim pre što je tražnja i dalje velika, a ne gradi se ni 5% od godišnjih potreba. Upravo zato očekujem da će cena kvadrata stanova u Beogradu rasti. Struktura tršišta je takva da, sa jedne strane imamo kupce ekskluzivnih stanova - one koji žele da ulože višak svog kapitala i naprave dobru distribuciju svog portfolija, ali i kupce manjih stanova koji rešavaju svoj životni problem. Ova grupa je u većini. Stoga bi država morala stimulativnim merama da pomogne takve kupce, ali bi to trebalo da urade i banke.“-ocenjuje Bjelić.

Posmatrano iz ugla programske i tržišne diversifikacije, pragmatičnog tržišnog pristupa, kao i dugogodišnjeg iskustva uspešnog privrednika, Milan Bjelić komentariše aktuelne uslove poslovanja, ne samo kroz prizmu lokalnih, već i međunarodnih okolnosti. Kaže da je sadašnja ekonomska kriza veća nego ona iz 1928. godine jer je tada i nivo ekonomske aktivnosti, globalne infrastrukture a posebno informatičke povezanosti, bio znatno niži.

„ Ni Vlada ni pojedini ministri ne treba da nas zavaravaju da nas kriza neće potresti. Rekoh već da sam se nedavno vratio iz Rusije i moji utisci su zabrinjavajući. Iako ta država ima ogromne resurse i rezerve i nije prezadužena, njene privatne firme duguju 300 milijardi evra. Šta reći za Mađarsku koja je, da bi od MMF-a dobila kredit od 25 milijardi dolara, založila celokupnu državnu imovinu? Ukrajina je pred bankrotstvom. I pored toga što ima ogromne resurse i rezerve, krizom je snažno pogođena i Kina koja, između ostalog, ima veoma nepovoljnu strukturu izvoza tako da sada robu široke potrošnje nema ko da kupi. Slična situacija je i u većini ostalih razvijenih zemalja u svetu.

Kada je o nama reč, prethodno pitanje je koliko su u biznisu i koliko zaista, na pravi način osećaju poslovne probleme, oni koji nam govore o posledicama krize kod nas? Ako se već govori o nekim našim šansama, onda možda postoji neka šansa amortizacije kriznih udara zato što smo mali i imamo mnogo malih preduzeća za koje se može pretpostaviti relativno visoka elastičnost i sposobnost adaptacije? Ali, isto tako je važno da država preuzme na sebe deo svoje odgovornosti. Na primer, ako bi izmirila svoje obaveze prema privredi, značajno bi se poboljšali i ukupna likvidnost i domaća tražnja. Neka osmisli i brzo realizuje program javnih radova. Neka novo zaduživanje iskoristi tako što će sredstva usmeriti u reprodukcionu a ne u finalnu potrosnju... Osim toga, bilo bi veoma važno i korisno da država počne da štedi. Na isti način kako se u ovom vremenima preispituje svaka porodica i svaka ozbiljna firma i država treba da preispita svaki svoj tošak. U tom smislu poreban nam je radikalniji pristup. Ne može Srbija u ovim uslovima, na primer, da ima na stotine ambasada, predstavništava ili asocijacija u inostranstvu. Osim toga, pogledajte molim vas, bonuse i plate po upravnim odborima javnih preduzeća!

Kriza po definiciji traži nove ideje, nove pronalaske, nove tehnologije, na kraju i nove ljude. U krizi će profitirati najsposobniji. Kapital, koji su neki već izgubili, nije nestao. Oni koji ga imaju kupovaće, sa velikim zadovoljstvom, ono što je trenutno izgubilo na vrednosti. Rokfeler je najviše ulagao kada je kriza u SAD, tridesetih godina, bila na vrhuncu“-zaključuje vlasnik Bomex holdinga Milan Bjelić.

Gordana Bunčić

 

Povratak na vrh strane

 

U toku juna 2011.god. BOMEX HOLDING će izvršiti preseljenje svojih kancelarija u nove poslovne prostorije, u ulici Gavrila Principa 57 (I sprat), Beograd. Na novoj adresi nalaziće se sledeće članice holdinga: BOMEX HOLDING doo Beograd, BOMEX EXPORT IMPORT doo Beograd, BOMEX GRADNJA doo Beograd, LITO doo Beograd. Izgled naše nove poslovne zgrade možete videti ovde.

BOMEX HOLDING svoje poslovne prostorije u ulici Bulevar Zorana Đinđića 44a, Novi Beograd i poslovno – magacinski kompleks u ulici Batajnički drum bb, Zemun Polje, oglašava za izdavanje. Za sve informacije o kancelarijama i skladištima za izdavanje obratite se gospodinu Bojanu Mitriću, Menadžeru za promet nekretnina,  na telefon: 011/655-76-13 ili 011/655-76-00 ili 065/611-71-17 ili email: b.mitric@bomex.co.rs

 

 

VESTI IZ VATROSTALNE OBLASTI

 

  • BOMEX HOLDING je, u sklopu stabilizacije i prilagođavanja novim uslovima tržišta svoje vatrostalne proizvodnje, u proteklih 4 – 5 meseci radio na pronalaženju strateških partnera, pre svega za svoju proizvodnju u Turskoj i Makedoniji.
    Ove aktivnosti se i dalje nastavljaju, uz uključivanje rešavanja statusa BOMEX-a po pitanju potpunog preuzimanja i organizacije proizvodnje u fabrici TVO/SVO MAGNOHROM-a Kraljevo.
    U toku su intenzivni kontakti sa tri potencijalna partnera, koji su zainteresovani za saradnju sa BOMEX-om posebno u svojim fabrikama za proizvodnju gotovih proizvoda.
    Shvatajući da je konkurencija značajno uticala na položaj mnogih proizvođača vatrostalnog materijala, BOMEX ima nameru da uđe u partnerske odnose sa jednom od tri velike kompanije iz oblasti vatrostalne proizvodnje.
    Što se tiče proizvodnje sirovina u BOMEX-ovoj fabrici BOMMAG MANYEZIT, Tavšanli, u zapadnom delu Turske, BOMEX  je potpuno definisao svoju poziciju i potpisao ugovor sa najvećim turskim proizvođačem vatrostalnih materijala i sirovina – KUMAS, Kutahya.
    Posle značajnih investicija koje smo imali i suočeni sa problemom vođenja ove proizvodnje, sa KUMAS-om je sačinjen kupoprodajni ugovor kojim je BOMEX-ova fabrika prodata, uz obezbeđenje dugoročnog snabdevanja sirovinama za BOMEX-ove fabrike u Makedoniji i Srbiji.
  • Premijer Srbije predstavlja privatizacione pakete turskim firmama
    http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=serbian-pm-presents-privatization-package-to-turkish-firms-2011-03-11

  • BOMMAG
    Naša nova fabrika uTavšanliju, Turska, je strateški važna za dalji razvoj naše vatrostalne delatnosti i predstavlja značajni doprinos povećanju poslovanja BOMEX-a.

  • ELEKTROTOPLJENI MAGNEZIT
    Cena kineskog elektrotopljenog magnezita i dalje raste, razlog su izvozne dozvole kojih je sve manje krajem godine ( oko 250,- USD/t ), velika domaća potrošnja svih sirovina za vatrostalnu industriju, odnos RMB/USD i glasine oko rasta cene energije za oko 10 -15 USD/t.
    Cena : USD/t 1.030,- CFR Solun

  • QMAG EXTRA – Sinter iz Australije
    Proizvođač sintera iz Australije QMAG je rasprodao kompletnu proizvodnju do kraja 2010, manje količine bi mogle biti isporučene u Decembru 2010. Cena je u porastu.
    Cena : EUR/t 575,- CFR Solun

  • PREMIER PERICLASE SKLS – Irski sinter
    Irski proizvodjač sintera je rasporodat u potpunosti i nisu u mogućnost da ponude materijal.

  • GRAFIT
    Cena je u porastu.
    Cena: oko USD/t 1.100,- CFR Solun

  • BOKSIT iz rotacione peći
    Cena: USD/t 435,- CFR Solun



INVESTICIJE I GRAĐEVINARSTVO
  • Poslovno – stambeni objekat u ulici Gavrila Principa 57, Beograd je u završnoj fazi realizacije. 23.05.2011. podeljeni su ključevi stanarima, a u ovom momentu je u toku tehnički prijem zgrade. Spisak preostalih stanova za prodaju možete videti ovde.

  • Za ROYAL APARTMANTS – luksuzni stambeni objekat u ulici Milana Tepića 12, Beograd, ugovoreni su svi radovi za završetak izgradnje ovog objekta, koji se planira do 31.12.2011. Spisak preostalih stanova za prodaju možete videti klikom ovde, cenovnik stanova možete videti klikom ovde, prezentaciju wellness-a i specifikaciju materijala koji se ugrađuju u stanove možete videti klikom ovde. Detalje o ovom objektu možete videti i u na sajtu www.bomexrealestate.com
  • Bomex Holding ucestvuje na sajmu INVEST EXPO od 26-28 oktobra na novosadskom sajmu, gde ce predstaviti svoj ekskluzivni projekat Royal apartmane kao i druge projekte koje gradi.

     
  • U planu je preseljenje direkcije na novu lokaciju u ul. Gavrila Principa, Beograd
  • Bomex je u potrazi za novim lokacijama u Beogradu gde će graditi stambeno poslovne jedinice visokog kvaliteta.

 

 

ARHIVA VESTI

 

BOMEX HOLDING Beograd je, u protekle dve godine, imao značajne investicije u Turskoj, koje mogu biti posebno bitne za privrednu afirmaciju preduzeća iz Srbije i Turske.

Naime, u Martu 2008.god. BOMEX je preko svoje ćerke kompanije BOMEX EXPORT IMPORT Skopje, Makedonija, od austrijske kompanije STIROMAG, kupio fabriku za proizvodnju magnezitnog kaustika u mestu Tavšanli, na oko 300 km od Istanbula i 120 km od grada Burse, u severo-zapadnom delu Turske.  Ovaj region je jedan od najvećih rudnih potencijala magnezitne rude u Evropi.

Kako je BOMEX HOLDING vlasnik fabrike za proizvodnju vatrostalnog materijala u Pehčevu, Makedonija, na ovaj način je obezbeđena sirovinska baza za proizvodnju u BOMEX-ovim fabrikama u Turskoj i Makedoniji.  Uz ovu fabriku BOMEX je postao i značajan koncesionar na ovom lokalitetu na površini većoj od 22.000 ha.

U toku 2008. i 2009.godine BOMEX je imao značajna investiciona ulaganja na izgradnji fabrike i istraživanju rudnih rezervi. Naše investicije u Turskoj su veće od 10 miliona EUR-a i omogućiće:

  1. Eksploataciju rude magnezita na ovom lokalitetu, gde smo potvrdili eskploatacione rudne rezerve veće od 5 miliona tona.
  2. Proizvodnju magnezitnog kaustika na postojećim pećima ove fabrike, u količini od 25.000 tona/godišnje
  3. Proizvodnju sintermagnezita na novo-izgrađenoj šahtnoj peći, u količini od preko 25.000 tona/godišnje

 


"Vreme je za kupovinu" - u Beogradu završen Međunarodni sajam nekretnina i investicija BelRE (05 - 07 Novembar 2009)

BelRe je na jednom mestu okupio investitore, fondove, izvođače, posrednike, ali i predstavnike države, koja kroz partnerstvo sa privatnim sektorom treba da pruži podršku i ubrza procese investiranja. Zato, za one kojima je privredni i ekonomski razvoj Srbije kao meni bitan, za one koji razvoj Srbije smatraju kao njene ključne reči nema, lepšeg ambijenta nego što je ovaj - rekla je Verica Kalanović, ministarka za Nacionalni investicioni plan.

Ministarka Kalanović je podsetila da odličan geografski položaj, jeftina radna snaga i dobri zakoni vezani za sporazume sa zemljama u okruženju, čine Srbiju i te kako privlačnom za investitore. Ona je najavila da će država u 2010. godini uložiti 1,15 milijardi EUR u infrastrukturu.

Među izlagačima ovogodišnjeg sajma su bili "Bomex Holding", "Colliers International Srbija i Crna Gora","Verano group", "Hypo Rent", Erste banka, "Tradeunique", "Legat", "Yu kapital", "Smart-invest" Budva, "Immorent", "Trimo Inžinjering", "Hemel", "Profitim", "Eurostan", "Europa Exclusive", "Radulović RE", grad Zrenjanin, opština Kanjiža, "Danos – BNP Paribas", jedna od tri najveće evropske finansijske grupacije.

Glavni sponzor je "Bomex Holding", kompanija koja ulazi na tržište nekretnina Srbije i regiona sa svešću o potrebama krajnjih korisnika za kvalitetnim i oplemenjenim životnim i radnim prostorom. "Bomex" na BelRE sajmu predstavlja jedinstven i po svemu ekskluzivan projekat na Dedinju, Royal apartments.

Na BelRE konferenciji govorilo se o mogućnostima za razvoj tržišta nekretnina u Srbiji i regionu, koji biznis modeli su se pokazali najefikasnijim u trenutnom kontekstu, da li će Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora ostati atraktivne za investicije, urbanom menadžmentu, nacrtu zakona o posredovanju u prometu nepokretnosti, kako preživeti krizu i obezbediti najbolje uslove u bankama. Menu govornicima su bili: Robert Schweizer, CEO "Balkans RE" i potpredsednik za investicije za region centralne Evrope u jednom od najvećih investicionih fondova, "Merrill Lynch", Jovan Jovanović, direktor "Danos-BNP Paribas", jedne od tri najveće finansijske grupacije u Evropi, Goran Gojaković, direktor investicija "Bomex Holding", Jovica Jakovac, direktor "Colliers Int.", Žaklina Gligorijević, direktorka Urbanističkog zavoda Beograda, Dušan Protić, pomoćnik Ministra trgovine i usluga i mnogi drugi.

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Intervju gospodina Milana Bjelića, vlasnika i Predsednika BOMEX HOLDING-a časopisu VREME u broju 950 od 19.03.2009.god.

Bomex holding čini dvanaest preduzeća koja su raspoređena na tri kontinenta i zapošljavaju oko 700 radnika. Biznis obuhvata četiri programa: proizvodnju vatrostalnog materijala, crnu metalurgiju, građevinarstvo i brodogradnju.

Od 1993. godine, kada je počeo da radi sa vatrostalnim programom, do danas, Bomex je postao lider u regionu i jedan od najvećih proizvođača vatrostalnog materijala u Evropi.

Kompanija je dugo godina sarađivala sa Magnohromom iz Kraljeva, ali je, posle neuspele privatizacije, saradnja prekinuta 2006. godine. Da bi zadržao poziciju na tržištu, Bomex je kupio fabriku šamotnih opeka u Makedoniji gde je, za sedam meseci, uz ulaganje od 15 miliona evra, izvršio kompletnu rekonstrukciju i restrukturanje. Iz šamotnog programa, koji je ranije radila fabrika u Makedoniji, prešlo se uspešno na proizvodnju pečenih magnezitnih opeka vezanih smolom. Kapacitet fabrike je 50 hiljada tona vatrostalnih opeka. Prošle godine je proizvedeno 35.000 tona vatrostalnog materijala sa ukupnim prihodom od 25 miliona evra. Proizvodi se uglavnom za tržište Rusije i evropske zemlje.

„Kada govorimo o budućnosti pokušavamo da u dogovoru sa rukovodstvom Magnohroma i Agencijom za privatizaciju kupimo, investiramo i osposobimo deo proizvodnje u kraljevačkoj fabrici, jer mislim da je takva fabrika potrebna i nama i Srbiji. Ukoliko se to dogodi, ulaganje, u svakom slučaju neće biti u onom obimu u kome smo to nameravali da uradimo 2006. godine, kada smo dali ponudu za kupovinu Magnohroma. Razlog promene strategije je što smo u međuvremenu, u Turskoj, kupili koncesije za rudnike magnezita gde, uz investiciju od 10 miliona evra i izgradnju nove fabrike koja će biti gotova do kraja aprila, zaokružujemo proces proizvodnje od rude do sinter magnezita. Na ovaj način obezbeđujemo sirovinsku bazu za našu fabriku u Makedoniji i, ukoliko država Srbija prepozna stvarni interes, možda i za Magnohrom.

Kada sada razmišljam zašto ranije nismo ušli u Magnohrom, mogu da kažem da je to zato što su rukovodstvo te firme i pojedini ljudi iz Vlade, imali pogrešnu procenu situacije. Upravo zbog toga smo morali da odemo u Makedoniju i tamo uložimo 15 miliona evra. Magnohrom je, na žalost, u međuvremenu propao. Bio bih mnogo srećniji da sam taj novac uložio u svojoj zemlji, na 200 kilometara od moje kuće, stvarajući uslove za zapošljavanje značajnog broja radnika u Kraljevu i povećanje toliko potrebnog izvoza.

Ako, u narednom periodu, rukovodstvo Magnohroma i Vlada Srbije pravilno procene situaciju i stvore pretpostavke za ulaganje Bomexa u Magnohrom, nesumnjivo da bi, sa fabrikama u Srbiji, Makedoniji i Turskoj i dobrim pozicioniranjem prema tržištima Rumunije, Bugarske i Rusije bila značajno poboljšana, ne samo liderska regionalna tržišna pozicija Bomexa, već i ekonomski parametri na nivou države i lokalne zajednice“-objašnjava Milan Bjelić.

Najvažnija tržišta na kojima Bomex prodaje svoje proizvode su Rusija, Rumunija, Bugarska, Grčka i zemlje bivše SFRJ. U strategiji razvoja posebno mesto pripada ruskom tržištu, ne samo zbog veličine, već i zato što Srbija sa tom zemljom ima dogovor o bescarinskoj trgovini.

Poslednjih meseci negativni trendovi izazvani svetskom ekonomskom krizom, osečaju se i na tržištu vatrostalnog materijala s obzirom na njegovu usmerenost, u najvećem delu, ka reprodukcionim celinama crne i obojene metalurgije i industrijama keramike i cementa.

„Nedavno sam se vratio iz Rusije, gde sam posetio neke njihove velike kombinate crne metalurgije. Verujte da ni tamo stvari nisu ružičaste. Danas su najveći proizvodjači u najvećim problemima, a manji se nekako bolje snalaze. Mi smo u fabrici u Makedoniji na vreme sproveli racionalizaciju troškova. Smanjili smo broj zaposlenih tako da fabrika danas ima svetsku produktivnost, sa godišnjom proizvodnjom od 300 tona vatrostalnog materijala po zaposlenom. Sa takvom produktivnošću možemo prilično efikasno da upravljamo rentabilitetom, usmeravajući proizvodnju samo ka onim programima koji donose profit“- ističe Bjelić.

Osim vatrostalnog programa, Bomex se bavi i trgovinom i proizvodnjom proizvoda crne metalurgije. Bomexova preduzeća u Beogradu, Skoplju i Herceg Novom su lideri u prodaji betonskog gvožđa u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Uz fabriku za proizvodnju i preradu betonskog gvožđa u armaturu, armaturne mreže i bigovanu armaturu u Kotoru u Crnoj Gori, Bomex je i regionalno jedan od najvećih distributera proizvoda crne metalurgije Arcelor Mitala iz Zenice koji, kao što je poznato, u svetskim razmerama, sa godišnjom proizvodnjom od 120 miliona tona, zahvata 15% svetske proizvodnje čelika.

„Smatramo da će u 2009. godini, i pored objektivnih teškoća, Bomex verovatno prodati oko 80.000 tona betonskog gvožđa, na tržištima Srbije, Makedonije i Crne Gore. Ovakve pretpostavke zasnivamo na proceni da će se u Srbiji nastaviti izgradnja infrastrukturnih objekata iz sredstava koja su obezbedile Vlada, banke i fondovi. Reč je o obilaznici oko Beograda, koridoru 10 prema Makedoniji i Bugarskoj, Prokopu i mostovima na Adi i Beškoji. Zato mislim da će za Bomex biti posla, tim pre što je gvožđe iz Zenice boljeg kvaliteta, a time i konkurentnije od onog koje dolazi iz Bugarske i Ukrajine“- kaže Milan Bjelić.

 

Najnovija delatnost kojom se Bomex bavi je brodogradnja. Prošle godine izgrađeno je potpuno novo brodogradilište ne Begeju, dvadesetak kilometara od Zrenjanina. Brodogradilište zapošljava 250 radnika i spada među najkvalitetnija nova brodogradilištima u Evropi. U njemu se grade rečni, rečno-morski i morski brodovi do 135 metara dužine. Proizvodnja je u potpunosti namenjena tržištu zapadne Evrope i svi kapaciteti za ovu godinu su ispunjeni.

U Bomexu i pored pomenute svetske krize, očekuju povećanje tražnje za novim i rekonstrukcijom postojećih brodova, ne samo zbog toga što će, u uslovima krize biti važno što je rečni saobraćaj jeftiniji od drumskog, več i zato što je srategija razvoja saobraćaja EU okrenuta većem korišćenju reke Dunav kao i uvođenju ekoloških standarda koji podrazumevaju rečne brodove sa duplim dnom.

 

 

Povratak na vrh strane